1.REZANJE
Staklo je moguće rezati ravno ili po nekoj krivulji, ali samo do radijusa reza koji prije svega ovisi o debljini i vrsti stakla. Kad kažemo rezanje, zapravo govorimo o lomljenju kod kojeg ipak postoji određeno ograničenje. Nakon što se na površini stakla staklarskim alatom napravi plitko površinsko “oštećenje”, kod opterećenja dolazi do pucanja u željenom smjeru, te je tako ipak moguće “izrezati” željeni oblik. Sve ostalo postiže se tehnikama piljenja i frezanja.
2. BRUŠENJE
Za razliku ud rezanja, odnosno lomljenja stakla, brušenje podrazumijeva oblikovanje izravnim mehaničkim skidanjem dijela staklene površine. Bruse se uglavnom rubovi koji nakon lomljenja, „piljenja“ i frezanja imaju vrlo oštre bridove pa tako razlikujemo nekoliko osnovnih vrsta brušenja rubova. Osim brušenja rubova moguće je obrađivati i samu površinu.
3. CNC OBRADA
CNC (Computer numerical Control) obradni centar je potpuno automatiziran stroj, namijenjen za rezanje, obradu rubova i površine.Rezanje se obavlja kružnim pilama i frezerima-glodalima, brušenje i poliranje se radi pločama raznih profila i finoće. Također je moguće i graviranje površine stakla.
4. SAVIJANJE
Savijanje uključuje termički element obrade stakla. Na temperaturi iznad 600°C staklo postaje dovoljno meko da ga možemo savinuti te ono nakon hlađenja zadržava željeni oblik.
5. KALJENJE
Kaljenje je proces termičke obrade stakla, sa svrhom povećavanja njegove mehaničke čvrstoće i sigurnosti ljudi u slučaju loma. Osim što je puno čvršće, tj. ima veću otpornost na savijanje, u slučaju pucanja se lomi u mnogo sitnih komadića, veličine svega nekoliko milimetara, te tako nema opasnosti od većih oštrih komada kao kod običnog nekaljenog stakla. Koristi se u automobilskoj industriji, ali jednako tako i u arhitekturi.
6. LAMINIRANJE
Laminiranje je proces kod kojeg se, slično kao i kod kaljenja, povećava sigurnost ali ovaj put uz pomoć najčešće prozirne-bezbojne plastične polije koja se stavlja između stakala i na visokoj ih temperaturi spaja u jedno. Kod pucanja takvog stakla, obzirom da su plohe vezane plastičnom folijom, ne dolazi do rasipanja oštrih komada stakla već oni ostaju u cjelini bez obzira na puknuće.
7. PJESKARENJE
Tehnika dekorativne obrade površine stakla kod koje se pod visokim pritiskom izbacuje mlaz vrlo sitnog i oštrog pijeska koji mehanički tretira staklo, ostavljajući zamagljeni (mutni) trag. Kroz tako obrađeno staklo svjetlost i dalje prolazi nesmetano ali se kroz njega, zbog zamućene površine ne vidi jasna slika već samo obris. Pjeskarenjem se može tretirati samo dio površine stakla tako da je moguće aplicirati tekstove ili motive.
8. LASERSKA OBRADA
Kod laserske obrade slično kao i kod pjeskarenja obrađuje se površina stakla, ali obzirom da laser djeluje termički, tretirana površina izgleda nešto drugačije nego pjeskarena. Tehnika laserske obrade pogodna je za manje, preciznije forme.
9. FUZIJA
Fuzija ili spajanje odnosno u ovom slučaju stapanje, tehnika je koja se koristi uglavnom u umjetničkoj obradi i izuzetno je dekorativna. U posebnim pećima na temperaturama višim od 800°C komadi stakla spajaju se u cjelinu i tako staklu daju poseban estetski dojam. Mogućnosti takve obrade su neograničene.
10. VITRAJI
Umjetničku tehniku oslikavanja i spajanja stakla olovnim ili profilima od mesinga, bilo da se radi o jednostavnim ili vrlo zahtjevnim oblicima, nazivamo vitrajna tehnika a umjetničke radove izrađene na ovaj način vitraji. Najčešće se koristi za izradu prozora ili vrata, ali i pregradnih stijena i slično.